ARTEFAKT 42: American Gift vs. Svinja i nebo Sreda, 17. 6. 2009 avtor/ica: Bojan Anđelković
V 42. izdaji oddaje za raziskovanje avtonomnega radijskega jezika v realnosti hibridnih mediev bomo oskrunili zvočno umetniško mojstrovino Vita Acconcija "American Gift", s tem, da jo bomo kombinirali s poemo pod naslovom "Svinja i nebo" nekega povsem neznanega srbskega avantgardista ...
ODDAJA V CELOTI:
1.
svinja
ima takvu fizionomiju vrata
da stojeći nikada ne može da vidi
nebo
iz blata
ni kada leži (na boku)
svinja
ne može da vidi
nebo iz blata
zato što su joj oči napravljene tako
da svinja iz blata
ili izvan blata
može da gleda samo ispred sebe
a tamo nema
neba
dok svinja leži na boku
u blatu ili izvan njega
nego samo
blato
svinja
da bi videla
nebo
morala bi da legne na leđa
u blato ili na zemlju
ali svinje
nikada ne mogu da legnu na leđa
nego obično legnu na bok
ili u blato
svinja
dok leži na boku
u blatu ili na zemlji
ne može da pogleda bočno nagore
pod uglom od devedeset stepeni
kako bi videla
nebo
iz blata ili sa zemlje
iz istog razloga iz kojeg
svinja
ne može da vidi
nebo
dok stoji
zbog fizionomije vrata jelte
i zbog očiju
i zbog blata
i zbog relacije neba i zemlje
koja je takva kakva je
i koja se nikada ne menja
naročito ako ste svinja
(koja ja uvek čvrsto na zemlji
i ima ukočen vrat)
svinja dakle
da bi videla
nebo
morala bi da legne na leđa
u blato ili na zemlju
ili u prašinu
ali svinje
nikada ne legnu na leđa
zato što
to nije njihov prirodni položaj
i zato što
zbog svoje fizionomije
svinja možda ne može
ni da pogleda u nebo
ni da legne na leđa
i zato što
svinja uostalom
nije kornjača
koju bi zločesta deca
okrenula na leđa
kakogod
svinje dakle obično legnu na bok
ili eventualno na stomak
dakle u blato
ili na zemlju
ili stanu da se valjaju po prašini
a kada ne leži u blatu
i ne valja se po prašini
svinja obično stoji
svinja stoji
svinja nije kao čovek
svinja može da stoji satima
i da ne rade ništa
a da joj ne bude dosadno
svinja stoji
svinja stoji
svinja stoji
a onda opet legne
ili stane
da šeta ili da jede ili da se jebe
(a svinje se retko kad jebu
eventualno jednom godišnje)
uglavnom
nebo svinja ne vidi
ni iz blata ni sa zemlje ni iz prašine
ni iz svinjca
jer tek iz svinjca
svinja
ne bi mogla da vidi
nebo
ni ako bi joj uspelo
da legne na leđa
zato što svaki svinjac ima krov
koji zaklanja nebo
prema kome odleću duše
mrtvih svinja
pošto dakle žive svinje
ne mogu da odlete prema
svinjskom nebu
i pošto jedino
mrtve svinje
mogu da legnu na leđa
(u svinjcu ili u blato ili u prašinu)
svinji ne preostaje ništa drugo
nego da jede
svinja jede
a svinja bogami
može puno da pojede
svinje jede
svinja jede
svinja jede
a tek dok jede
svinja
nikako
ne može vidi
nebo
zato što je
svinjska hrana
(svinjski doručak i ručak i večera
i užina)
uvek servirana na zemlji
(ili u blatu ili u prašini ili na podu svinjca)
u posebnim posudama iz kojih
svinje jedu
što se svinja tiče
nije važno šta je u tim posudama
svinje nisu kao ljudi
svinje jedu sve
ili skoro sve
glavno je da je hrana
(svinjski ručak doručak užina večera)
dole
iz prostog razloga zato što
ako bi svinji
hranu (doručak ručak večeru užinu)
servirali
gore
prema nebu
svinja
ne bi mogla da je pojede
iz istog razloga iz kojeg
svinja
ne može da vidi
nebo
zbog fizionomije svog vrata jelte
i zbog očiju
i zbog blata
i zbog zemlje
i zbog neba
i zbog prašine
i zbog svinjca
svinja
svinja
bi eventualno mogla da vidi
nebo
dok jebe
(iako se retko kad jebu
svinje se ipak jebu
inače bi nestale sa lica zemlje
i pod suncem i nebom
i mesecom)
ali da bi
neka svinja
mogla da vidi
nebo
dok jebe
neku drugi svinju
hm
u tom slučaju bi
neka mnogo mala svinja
morala da jebe
neku mnogo veliku svinju
a to se među svinjama
nikad ne dešava
isto tako
svinja
bi eventualno mogla da vidi
nebo
ako bi mogla da leti
ali svako dete zna da
svinje nemaju krila
ergo svinja
nikada ne vidi
nebo
zato što
svinje nemaju krila
i zato što svinja nikada
ne leži na leđima
dok leži u blatu
ili na zemlji
ili u svinjcu
ili se valja po prašini
i dok jede
i dok jebe
i dok je jebu
svinja ne može da vidi nebo
zbog fizionomije svog vrata
da rezimiramo dakle
svinja ne može da vidi nebo
zbog fizionomije svog vrata
i zato što se svinja
iz nekog neobjašnjivog razloga
nikada ne seti da može
da legne na leđa
(a možda svinja to i ne može)
2.
svinja leži na leđima
svinja vidi nebo
samo kad je kolju
(pod suncem
ili na kiši)
3.
mrtve svinje
imaju crvena krilca
dok lete prema crvenom
nebu
zato što kad
svinju kolju
svinja
sve vidi crveno
i blato
i zemlju
i prašinu
i hranu
i nož
i čoveka
i druge svinje
i sebe i nebo
i sve
i krv
i sve
svinji je sve
crveno
kad je kolju
(pod suncem
ili na kiši svejedno)
((ili u svinjcu
samo što svinja
tada
ne vidi nebo ni mrtva))
4.
dakle samo svinje koje kolju
(napolju pod suncem ili na kiši
ili kada je oblačno)
odnosno mrtve svinje
mogu da vide nebo
(pa makar bilo i crveno)
međutim
gledano iz drugačije perspektive
ni mrtve ni žive ni svinje koje kolju
napolju nikada ne mogu da vide
nebo
(ni plavo ni žuto ni crveno
ni ljubičasto)
zato što svinje
nikada ne mogu da ostare
dovoljno dugo
da bi umrle
svinju uvek zakolju
pre njene smrti
i od nje napravi čvarke
ukoliko je svinja bolesna
bolesnu svinju
isto tako odmah zakolju
jedino što tada
(ukoliko je bolest zarazna)
od nje
svinje
ne naprave čvarke
bolesne svinje
(razume se)
kolju momentalno
zato da ne bi zarazile
druge
zdrave svinje
od kojih onda
ne bi bilo
ni čvaraka ni kavurme
ovako ili onako
zdrava ili bolesna
čvarci ili kavurma
svinja je uvek
zaklana