Znašel si se na arhivu spletne strani Radia Študent, kjer so zaenkrat dostopni prispevki pred majem 2012. Takrat smo namreč za rojstni dan preklopili na novo spletno stran in prevetrili programsko shemo.

Povezava na novo spletno stran je tole


twitter3
majspejs3
fejsbuk 3
fejsbuk rozna

natisni
RŠ Intervju: Amila Omirsoftić (1476 bralcev)
Torek, 20. 2. 2007
Lan



Šta stoji, ne vrijedi...
Slovenski državni vrh z Janezom Janšo na čelu je z močno gospodarsko delegacijo včeraj obiskal Bosno in Hercegovino. Poleg odprtja enega mesnopredelovalnega ter enega visokotehnološkega obrata je bil prvi slovenski obisk v Sarajevu na premierski ravni po 10 letih med drugim namenjen tudi izpostavitvi zglednih odnosov med državama, s čimer sta se strinjali tako troedina bosansko-hercegovska, kot tudi slovenska stran. Obe pa sta zgolj navidez pripoznali vlogo bosanskih varčevalcev nekdanje Ljubljanske banke, ki so ostali nekje med domačo servilnostjo ter slovenskim ignorantstvom, saj bo v ta namen imenovana nova »strokovna« mešana komisija, ki bo 16 let star problem očitno le prelagala za nedoločen čas.


Janšo je v Sarajevu tako sprejela tudi množica aktivistov in članov združenja za zaščito varčevalcev Ljubljanske banke v Bosni in Hercegovini. O tem, koliko jih je ter koliko od Slovenije terjajo, smo govorili s predsednico upravnega odbora »Udruženja za zaštitu štediša Ljubljanske banke u Bosni i Hercegovini«, gospo Amilo Omersoftić.


////////////////////////////////////////////////////////////

Z Amilo Omersoftić, predsednico upravnega odbora »Udruženja za zaštitu štediša Ljubljanske banke u Bosni i Hercegovini« jue govoril Lan.

Pa še tole:

Mirni protestni skup «DEŽELA samo ŽELA»
Organiziran u povodu dolaska premijera Vlade Slovenije Janeza Janše u zvaničnu posjetu BiH.
SARAJEVO; 19. februara 2007.,11:00, ispred parking prostora kod Vijeća ministra

KAKO JE SLOVENIJA naših milijardu i po eura devizne štednje RASTALILA SA SRBIJOM?
Šta premijer Vlade Slovenije Janez Janša očekuje od Predsjedavajućeg Vijeća ministara Nikole Špirića? Možda izdaju Bosne i Hercegovine?

Planiranom raspadu Jugoslavije prethodio je dogovor između Ljubljane i Beograda kako oteti devizne rezerve Jugoslavije koju je najvećim dijelom činila devizna štednja građana i devize privrednih subjekata koji su izvodili investicijske radove u inozemstvu. Podsjećamo da je Bosna i Hercegovina u SFRJ bila najveći izvoznik sa suficitom u deviznom prilivu.

Koordiniranim upadom u monetarni i devizni sistem SFRJ, od strane narodnih banaka Slovenije i Srbije, izvršena je savršena PLJAČKA devizne štednje bh. štediša.

Ustavnim aktom o proglašenju nezavisnosti od 25.06.1991. Slovenija je zaledila obaveze prema deviznim štedišama iz Bosne i Hercegovine po ugovorima sa Ljubljanskom bankom. Od tog datuma do danas Slovenija odbija svaki zahtjev štediša iz BiH da im se novac vrati.
Milosti nije bilo ni prema prognanim. Mogli su deviznu knjižicu jedino prodati u Ljubljanskoj banci u Ljubljani za mizernih 10% vrijednosti.

Ostajući u monetarnom sistemu Jugoslavije do oktobra 1991. godine, Slovenija u dogovoru sa Beogradom putem SDK ubacuje u filijalu Ljublajnske banke u Sarajevu stotine miliona nezakonito emitovanih YU dinara sa nalogom svom rukovodstvu da od štediša po crnom kursu otkupljuje deviznu štednju. Tako je, proizvodeći inflaciju i ekonomski uništavajući Bosni i Hercegovinu, Slovenija smanjila obaveze prema deviznim štedišama u BiH za 50 miliona DEM. Drugim kanalima ubacuje novčanice YU dinara koje su ostale u Sloveniji u Bosnu i Hercegovinu i na ulici po crnom kursu kupuje devize od građana.

Sporazum o sukcesiji - Aneks G, priznao je sva prava građana SFRJ na dan 30.12.1990. godine. Utvrđena su i prava deviznih štediša Ljubljanske banke i obaveza Slovenije da im taj novac vrati. BiH je slovenačkim građ0anima vratila stanarska prava, a privrednim subjetima sva prava na nekretnine koje su posjedovali u BiH.

Nakon stupanja Sporazuma o sukcesiji na snagu Slovenija donosi zakon kojim zabranjuje sudovima u Sloveniji da presuđuju po tužbama deviznih štediša iz BiH, iako je po Sporazumu iz preostalih deviznih sredstava SFRJ, povukla i dio deviznih sredstava devizne štednje bh. štediša kod Ljubljanske banke. Od tada nastoji prisiliti BiH da preuzme ove njene obaveze. U tom su joj svesrdno pomagali zamjenik Visokog predstavnika Donald S. Hays, MMF i Svjetska banka, koji 2004. godine prisiljavaju entitetska zakonodavstva u BiH da preuzmu od Slovenije ove dugove. Cilj je prikriti pljačku Bosne i Hercegovine organiziranu od Slovenije i Srbije.

Ustavni sud BiH poništio je zakone ambasadora Donalda S. Haysa. Hiljade tužbi građana Bosne i Hercegovine protiv Slovenije su u Sudu za ljudska prava u Strasbourgu.

PLJAČKA SE ZOVE IMENOM SLOVENIJA

Postdejtonskoj, ratom opustošenoj Bosni i Hercegovini trebala je hitna obnova privrede. Ubjeđivali su nas a i prisiljavali da se privatiziramo (čitaj: rasprodamo preduzeća i imovinu). Navodno samo u privatizirana preduzeća doći će strani kapital. I tu je uskočila Slovenija. Osnovala je privatizacijsko-investicione fondove (PIF-ove) i u bescijenje za vrijednost koja je daleko ispod naših potraživanja devizne štednje pokupovala milijarde vrijednosti kapitala i imovine. Naravno, ništa nisu investirali u ova preduzeća. Cilj je bio uništiti ih, izbaciti radnike na ulicu, a nekretnine rasprodati i tako olahko stečeni kapital multiplicirati.

Opljačkanu i poharanu Bosnu i Hercegovinu bilo je lahko pretvoriti u tržište slovenačke robe. Kakvog kvaliteta? Rezultat je katastrofalan! Trgovinski izvozno-uvozni debalans na štetu Bosne i Hercegovine u zadnjih šest godina iznosi 6 milijardi KM.

«NAJBOLJI SUSED bezočno nas PLJAČKA».

Ministar vanjskih poslova Slovenije Dimitrij RUPEL nakon što je bezbroj puta poručio da Slovenija ne namjerava deviznu štednju vratiti bh. građanima odlučio se za dodatna poniženja.
Njegova izjava “da hapšenje Ratka Mladića neće biti preduvjet za nastavak pregovora EU-a sa Srbijom”, nije ništa drugo do pokušaj URINIRANJA po bosanskohercegovačkim žrtvama.

SLOVENIJO, JE LI TE STID?

Sarajevo, 17.02.2007. Predsjednica Upravnog odbora
Amila Omersoftić





Komentarji
komentiraj >>