Znašel si se na arhivu spletne strani Radia Študent, kjer so zaenkrat dostopni prispevki pred majem 2012. Takrat smo namreč za rojstni dan preklopili na novo spletno stran in prevetrili programsko shemo.

Povezava na novo spletno stran je tole


twitter3
majspejs3
fejsbuk 3
fejsbuk rozna

natisni
Viza za Budučnost # 1 (5848 bralcev)
Nedelja, 23. 3. 2008
IWW



Migrantski delavci v Ljubljani večinoma prebivajo v delavskih domovih, ki so bolj znani kot samski domovi. Bivanjske razmere v teh domovih so izjemno slabe, najemnine za kvadratni meter so višje od tistih na trgu profitnih najemniških stanovanj, s strani lastnikov določen hišni red stanovalcem krati pravico do zasebnosti in svobode združevanja. Zato iniciativa IWW (Invisible Workers of the World) in radijska oddaja Viza za budučnost ... S klikom na puščico lahko poslušate oddajo v celoti!!!


POLJANSKA 66

Socijalni centar Rog je u novembru prošle godine započeo sa serijom akcija u samačkim odnosno radničkim domovima u Ljubljani. Aktivisti i aktivistice Socijalnog centra su se prvo prihvatili uvjeta u radničkom domu na Poljanskoj 66, koji je posjedu javnog poduzeća Snaga d.o.o. zaprepašteni nad uvjetima, u kojima su radnici prisiljeni živjeti, zajedno sa stanarima su prijavili Snagu inspekcijskim službama, koje su ustanovile kršenje važećih propisa. Radnici za postelje plaćaju nepravedne najamnine, koje iznose otprilike 140 Eura za neadekvatnu kvadraturu. Prebivaju u zajedničkim sobama, koje su preplavljene žoharima, sanitarni uvjeti nisu u skladu sa zdravstvenim standardima, u takvim stanovanjskim uvjetima ljudi nemaju dostojnog života. Snaga je na inspekcijske odluke i upozorenja Socijalnog centra Rog odazvala sa kozmetičkim zahvatima na domu. Na Poljanski 66 su nakon mnogo vremena ofarbali zidove i zamijenili posteljinu.

Kod radničkih domova ide za više od samo loših uvjeta bivanja. Nad radnicima, koji većinom dolaze iz država, koje nisu članice EU, se izvodi sistematično nasilje. Radnici mogu raditi , ako su nastanjeni na jednom mjestu, od kuda im poslodavac organizira zajednički prijevoz na radno mesto. Život u radničkim domovima tako omogočava produženje radnog vremena. Radnike nastanjene u radničkim domovima, ne mogu posjećivati obiteljski članovi, a kamoli da bi živjeli zajedno sa svojim obiteljima. Dio režima radničkih domova je sprečavanje slobode izražavanja in udruživanja radnika. Drukčije nije moguće objasniti rigidna pravila kućnoga reda, kojim se zabranjuju posjeti nakon 20. sati, odsutnost zajedničkih prostorija i smještanje radnika u sobe s velikim brojem kreveta, što je podloga za stvaranje konflikta među njima.

Problemi radnika, koji stanuju na Poljanskoj 66 – nedostojni stanovanjski uvjeti, nepravedna najamnina, kršenja prava do privatnosti i udruživanja – su zajednički svim radnicima iz radničkih domova. Udruženi u Nevidljive radnike svijeta su napisali listu zahtjeva koju su adresirali na grabežljivu Snagu. Odgovor uprave javnog poduzeća je bio napisan u prijetećem tonu. Uprava Snage je zaprijetila s rušenjem doma na Poljanskoj i povećavanjem najamnine. Uz to je uprava radnike rasističko optužila, da su sami krivi za loše zdravstvene uslove u domu, jer sami ne paze na higijenu.


FORMIRANJE IWW I ŠIRENJE

Stanari radničkog doma sa aktivistima i aktivisticama Socijalnog centra Rog su 12. januara zajednički odgovor Snagi potpisali kao Nevidljivi radnici svijeta (IWW). Cilj djelovanja IWW je poboljšanje radnih i stanarskih uvjeta radnika. IWW su postali njihov glas i nada. Ta borba je posebno teška zbog izoliranosti radnika, koji su izloženi totalnom nadzoru na radnom mjestu i u radničkim domovima. U IWW su zbog toga uspostavili prostor, gdje je omogućeno zajedničko djelovanje i komunikacija među radnicima iz radničkih domova kao i među radnicima i drugim društvenim skupinama,poput mladih prekernih radnika i studenata. U Socijalnom centru Rog redovito organiziraju sastanke i druge oblike izmjenjivanje iskustava i ideja. Na taj način su identificirali tri ključna uzroka slabih uslova života radnika. Prvi je vizni režim, koji dovodi radnike u potpunu ovisnost od poslodavca i stanodavca. Drugi je korumpiranost javne vlasti na gradskoj, državnoj i evropskoj razini. Vlasti rade samo za interes kapitala, protiv kvaliteti života radnika i ostalih proleterskih masa. Treći uzrok je neorganiziranost radnika. Neorganiziranost radnika je po riječima aktivista IWW u veliki mjeri posljedica režima ovisnosti. Istovremeno ističu, da je samoorganizacija radnika jedini način za poboljšanje radnih i stanarskih uvjeta te za promjenu viznog režima.

IWW su osmog marta u Socijalnom centru Rog sudjelovali na javnoj tribini »Za slobodu kretanja i pravo do prebivanja!«. Na njoj su sudjelovali i osobe koje su zatražile azil u RS, ljudi bez dokumenata i antirasistični aktivisti. Govorili su o pritiscima na tražitelje azila, sve učestalijoj ilegalizaciji pojedinaca i slabih životnih uvjeta migrantskih radnika iz radničkih domova. Ustanovili su, da je uzrok opisanih problema u graničnom režimu i migracijski politiki, koja je postavljena na evropskoj razini. Ta se zasniva na pretpostavki, da je pojedinac samo radna sila. Kad se čovjeka iskoristi kao radnu silu automatski ga se odbaci. Državljani država, koje nisu članice EU, se mogu nastaniti u EU jedino kao privremeni gostujući radnici, kojim se prikraćuju temeljna ekonomska, socijalna i politična prava. Zato su postali neželjeni također tražitelji azila, koji su sve više podvrgnuti nasilju državnog aparata prisile. Po mišljenju sudionika javne tribine »Za slobodu kretanja i pravo do prebivanja!« potrebno je djelovati zajedno – za slobodo kretnja i pravo do prebivanja!


VIZE, KVOTE

Sloboda kretanja, među ostalim slobodan protok radnika, je jedna od temeljnih vrednota nažalost je ta sloboda namijenjena isključivo državljanima članica EU. Pred neželjenim migrantima se EU brani sa strogom migracijskom politikom, koje bitan dio je kvotni sistem i strog vizni režim.

Sa sistemom kvota država na podlozi situacije na tržištu radne sile upravlja s opsegom stranih radnika. S kvotnom politikom država spriječava takozvane neželjene ekonomske migracije i propušta u schengensku tvrđavu samo izbrane ili radnike koji rade u panogama, gdje nedostaje radne sile i na radnim mjestima, koje domaći radnici odbijaju.

Oni radnici, kojim se uspije probiti u EU preko kvotnog sistema, imaju manje prava, koji se odnose na prebivanje, zaposlenje, slobodo kretanja, udruživanje sa obitelji i socijalne sigurnosti, kao radnici, koji su državljani EU. Svaki radnik, koji dolaze iz države, koji nije članica EU, je na vlastiti koži osjetio taj diskriminatorni sistem. Radnička dozvola je vezana na pojedinačnog poslodavca i konkretno radno mjesto. Radnik dobije dozvolu za najviše jednu godinu. Zato je svaku godinu potrebno proći kroz postupak provjeravanja postojanja mogućih domaćih radnika, od čega je ovisno daljnje zaposlenje, jer prekid dozvoljena znači također prekid radnog odnosa. Položaj takvog radnika označava nesigurnost, s čime je bitno narušeno njegovo dostojanstvo. Pored toga je radnička ovisnost od poslodavca apsolutna. Poslodavac mu sa prijetnjom, da mu dozvole neće produžiti, isili da na primjer radi po neljudskoj satnici.


SINDIKALNA BORBA U SLOVENIJI I MIGRANTSKI RADNICI

Sindikalna borba u Sloveniji je u zadnjih nekoliko godina konačno oživjela. Trenutno je glavni zahtjev sindikata povećanje plača u skladu s inflacijom i povećanjem produktivnosti. 17. novembra se je na ljubljanskim ulicama na poziv sindikalnih organizacija skupilo 70000 ljudi, 12. marta se je oko 200000 radnika uključilo u opći štrajk. S time se sindikalna mobilizacija nije zaustavila. Za peti april planiraju evropski sindikalni protest, na kojem će sudjelovati sindikalisti iz cijele Evrope. Tada će se ponovno suprotstaviti smanjivanju dijela plača u bruto društvenom proizvodu na račun profita menedžera i kapitala. Zato je glavni zahtjev više plače za radnike.

Kao što smo prije izvještavali je najveća sindikalna organizacija ZSSS poduprla protest Socijalnoga centra Rog i IWW protiv slabim uvjetima radničkih domova. Tada su zapisali, da ZSSS »odlučno podupire borbu stanara radničkog doma na Poljanskoj 66 i drugih radničkih domova po Sloveniji za bolje životne uvjete«. Istovremeno su istaknuli, da »očekuju ispunjenje zahtjeva stanara te preuzimanje odgovornosti stanodavaca i poslodavaca za osiguranje dostojnih in jednakopravnih standarda za migrantske radnike«.

U današnjem informativnom bloku emisije Viza za budućnost se pitamo, kakav značaj ima sindikalna borba velikih sindikalnih organizacija za radnike u radničkim domovima i općenito za migrantske radnike.
















Komentarji
komentiraj >>